Najvažnije ukratko
- Due Diligence je detaljna provjera prije poslovnih odluka ili transakcija. Cilj je identifikacija rizika i prilika procjenom financijskih, pravnih, operativnih i kadrovskih čimbenika.
- Provjera služi minimiziranju rizika i objektivnoj procjeni vrijednosti poduzeća ili transakcija. Obuhvaća financijski Due Diligence, pravni Due Diligence, komercijalni Due Diligence, ESG Due Diligence, kao i Customer Due Diligence, pri čemu je potonji neophodan za usklađenost sa Zakonom o sprječavanju pranja novca.
- Stručnjaci poput odvjetnika, revizora i poreznih savjetnika provode Due Diligence provjere. Customer Due Diligence uključuje provjeru identiteta, provjeru poslovnih aktivnosti i ekonomskih korisnika, procjenu rizika, praćenje i prijavljivanje sumnjivih aktivnosti.
Sadržaj
Što je Due Diligence?
Due Diligence je pojam iz područja procjene i provjere poduzeća. Radi se o sveobuhvatnoj provjeri klijenata, poslovnih područja, financijske dokumentacije, pravnih aspekata i drugih relevantnih čimbenika poduzeća ili transakcije. Glavni cilj Due Diligencea je identificirati moguće rizike i prilike kako bi se donijela utemeljena odluka.
Provođenje Due Diligencea obično uključuje različite korake i analize. To uključuje, primjerice, provjeru financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije, analizu poslovnog modela i konkurentske situacije, procjenu nematerijalne imovine poput prava na marku ili patente, kao i provjeru pravnih obveza poput ugovora ili sudskih postupaka.
Još jedan važan aspekt Due Diligencea je procjena menadžmenta i zaposlenika poduzeća. Pritom se, između ostalog, provjeravaju kvalifikacije i iskustvo rukovoditelja kako bi se utvrdilo jesu li sposobni uspješno voditi poduzeće.
Rezultati Due Diligencea mogu biti presudni za potencijalne investitore ili kupce kako bi se minimizirali rizici i odredila vrijednost transakcije. Služe kao osnova za pregovore i mogu doprinijeti uspješnom zaključivanju transakcije.
Značaj Due Diligencea porastao je posljednjih godina, jer su poduzeća i investitori sve oprezniji pri obavljanju poslova. Temeljita provjera relevantnih čimbenika može pomoći u prepoznavanju i minimiziranju potencijalnih rizika kako bi se osigurao dugoročni uspjeh.
Čemu služi Due Diligence provjera?
Dosad se europska borba protiv pranja novca temeljila na direktivama. One doduše određuju ciljeve, no svaka ih država članica mora prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Posljedica toga: 27 različitih tumačenja i provedbi. Ono što se u Njemačkoj smatra pravno usklađenom identifikacijom, može se znatno razlikovati od zahtjeva u Francuskoj, Španjolskoj ili Italiji. Za banke i financijske pružatelje usluga koji posluju međunarodno to je dosad značilo visoke troškove, složene procese i zasebne postupke onboardinga za svako tržište. S AMLR-om taj model prestaje postojati. Kao uredba, izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a i više ne zahtijeva nacionalnu provedbu. Time se znatno smanjuje prostor za različita tumačenja.
AMLR po prvi put jasno definira koji su digitalni postupci ubuduće dopušteni za identifikaciju u kontekstu sprječavanja pranja novca.
U središtu su tri europski priznate metode:
- Nacionalni elektronički identiteti (eID): državno izdani digitalni identiteti s razinom vjerodostojnosti „značajna“ ili „visoka“.
- European Digital Identity Wallet (EUDI-novčanik): Do kraja 2026. svaka država članica mora osigurati EUDI-novčanik. Građani će ga ubuduće moći koristiti za digitalne dokaze identiteta diljem Europe.
- Qualified Trust Services (QTS): Ovdje spadaju prije svega Qualified Electronic Signatures (QES) i Qualified Electronic Attestations of Attributes (QEAA), koje pružaju kvalificirani pružatelji usluga povjerenja.
Dokumentacijski postupci i dalje su mogući, pod uvjetom da udovoljavaju zahtjevima ETSI norme 119 461. Međutim, regulatorni smjer je jasan: EU se oslanja na digitalne, interoperabilne i eIDAS-usklađene identitete.
Customer Due Diligence (CDD)
Financijski Due Diligence
Pravni Due Diligence
Komercijalni Due Diligence
ESG Due Diligence
Customer Due Diligence i Zakon o sprječavanju pranja novca
- Provjera identiteta: Prikupljanje i provjera dokaza identiteta poput osobne iskaznice, putovnice ili drugih službenih dokumenata.
- Provjera poslovne aktivnosti: Za poslovne klijente provjeravaju se informacije o vrsti poslovne aktivnosti, industriji i svrsi poslovnog odnosa.
- Provjera ekonomskog korisnika: Utvrđivanje stvarnih ekonomskih vlasnika klijenta, posebno kod složenih korporativnih struktura.
Procjena rizika: Procjena rizika povezanog s poslovnim odnosom, na temelju čimbenika kao što su profil klijenta, poslovna aktivnost, geografski položaj i obrasci transakcija. - Praćenje i ažuriranje: Redovito praćenje poslovnog odnosa kako bi se osiguralo da su informacije ažurne i ažuriranje profila klijenata po potrebi.
Prijavljivanje sumnjivih aktivnosti: Prijavljivanje sumnjivih transakcija ili aktivnosti nadležnim tijelima u skladu s važećim propisima.
Glavni cilj je osigurati da poduzeća dovoljno poznaju svoje klijente kako bi jamčila usklađenost sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i minimizirala potencijalne rizike. Ovaj se postupak često naziva i „Know-your-Customer (KYC)“.
Kako Nect pomaže?
Što se provjerava kod Due Diligence provjere?
Kod Due Diligence provjere temeljito se provjeravaju različita područja poduzeća ili transakcije. Ova je provjera od velike važnosti jer služi otkrivanju mogućih rizika i prilika te donošenju utemeljene odluke. U nastavku su objašnjeni drugi relevantni aspekti Due Diligence provjere:
- Financijska dokumentacija i računovodstvo:
Prilikom provjere financijske dokumentacije i računovodstva pažljivo se pregledavaju bilance, računi prihoda i rashoda te drugi financijski dokumenti. Cilj je procijeniti financijsku stabilnost i uspješnost poduzeća. Osim toga, identificiraju se mogući financijski rizici i obveze. - Pravni aspekti:
Pravni aspekti igraju ključnu ulogu u Due Diligence provjeri. Pritom se detaljno analiziraju ugovori, licence, sudski sporovi i druge pravne teme. Cilj je prepoznati i procijeniti moguće pravne rizike. Osim toga, provjerava se posjeduje li poduzeće sve potrebne dozvole i licence. - Poslovna struktura i organizacija:
Provjera poslovne strukture i organizacije uključuje analizu korporativne strukture, organizacijske strukture, rukovodećeg osoblja i zaposlenika. Pritom se istražuje je li poduzeće učinkovito i dobro organizirano. Osim toga, procjenjuju se kompetencije i iskustvo rukovoditelja kako bi se mogla procijeniti buduća razvojna putanja poduzeća. - Analiza tržišta:
Temeljita analiza tržišta važan je dio Due Diligence provjere. Pritom se detaljno analizira tržište na kojem poduzeće posluje. Istražuju se potencijalni konkurenti, tržišni trendovi i tržišni potencijal. Cilj je procijeniti konkurentsku situaciju te buduće prilike i rizike na tržištu. - Tehnička provjera:
Tehnička provjera usredotočuje se na tehničke aspekte poput patenata, intelektualnog vlasništva, IT infrastrukture i drugih tehnoloških čimbenika. Pritom se provjerava posjeduje li poduzeće dovoljne tehničke resurse i je li tehnološki ažurno. Osim toga, procjenjuju se mogući rizici povezani s intelektualnim vlasništvom.
Sveobuhvatna i individualna provjera neophodna je za dobivanje potpune slike o poduzeću ili transakciji.
Tko provodi Due Diligence provjeru?
Odgovornost za provođenje Due Diligence provjere obično leži na stručnjacima poput odvjetnika, revizora, poreznih savjetnika i drugih eksperata koji posjeduju potrebno stručno znanje i iskustvo. Važno je uključiti prave stručnjake kako bi se provela temeljita i objektivna provjera.
Odgovornost za provođenje Customer Due Diligence (CDD) provjera za nove i postojeće klijente, ovisno o krugu obveznika i internim strukturama, leži ili na službenicima za sprječavanje pranja novca, menadžerima za usklađenost ili rukovoditeljima na poslovnoj razini. Složenost korporativnih struktura potencijalnih novih klijenata ili postojećih klijenata može istraživanje učiniti znatno dugotrajnim i zahtjevnim.
Kako izgleda Due Diligence izvještaj?
Rizici zbog nedostatka Due Diligencea
Na što trebate obratiti pažnju kod Due Diligencea
- Pažljivo analizirajte financijsku dokumentaciju i tražite nepravilnosti.
- Provjerite sve pravne ugovore i dokumente na moguće rizike.
- Osigurajte da dobijete sve relevantne informacije o organizaciji i korporativnoj strukturi.
- Ne zaboravite analizirati tržišne uvjete i potencijalnu konkurenciju.
