Regulativa, Sprječavanje prijevara

Pranje novca: Ovo svakako trebate znati

von Maurice Vogel
4 prosinca, 2025

Pranje novca globalni je problem koji ne pogađa samo gospodarstvo, nego i društvo i politiku. U ovom članku donosimo sveobuhvatan pregled pranja novca, od definicije do posljedica i zakonskih propisa protiv njega. Istražit ćemo i različite metode pranja novca te pokazati mogućnosti prevencije i suzbijanja.

Najvažnije ukratko

Pranje novca = nezakonito stečen novac unosi se u legalni financijski sustav kako bi se prikrilo njegovo podrijetlo
Tri faze pranja novca su ulaganje, slojevito prikrivanje i integracija.
Pranje novca, pokušaj pranja novca te pomaganje u pranju novca kazneno se progone.

Definicija: Što je pranje novca?

Pranje novca je proces kojim se nezakonito stečen novac unosi u legalni financijski sustav kako bi se prikrilo njegovo podrijetlo. To kriminalcima omogućuje da nezakonite prihode prikažu kao zakonito vlasništvo.Pranje novca međunarodno se smatra kaznenim djelom jer potkopava zakonski okvir za financijske transakcije i ugrožava stabilnost gospodarstva. Prikazujući nezakonitu dobit kao zakonitu, pranje novca sprječava tijela kaznenog progona da otkriju kriminalne mreže i zaplijene njihovu imovinu.

Tri faze pranja novca: Uobičajeni tijek

Postoje različite metode odnosno vrste pranja novca. Dvije često korištene metode su slojevito prikrivanje i integracija. U prvoj fazi novac se plasira u gospodarski ciklus:

Faza 1 „Ulaganje“: Novac se plasira u gospodarski ciklus

U ovoj fazi pokušava se unijeti novac u gospodarski ciklus. Za to se često koriste restorani. Restoran ostvaruje male prihode, dok vlasnik poreznoj upravi prijavljuje visoke prometne iznose.

Dodatno se osnivaju fiktivne tvrtke u koje se taj novac ulaže. Na taj se način novčani tokovi čine netransparentnima.

Još jedno sredstvo za unošenje nezakonito stečenog novca jest gotovinska uplata manjih iznosa na mnoge različite račune, poznato i kao „smurfing (šmrkanje)“. Banke pokušavaju to spriječiti prijavljivanjem takvih sumnjivih aktivnosti.

Osim već navedenih načina plasiranja novca, kriminalci koriste i takozvano „structuring (strukturiranje)“. Pritom se gotovinom kupuju luksuzna dobra poput plemenitih metala, nakita, satova, umjetnina ili automobila. Prodaja tih dobara kasnije se često odvija u inozemstvu.

Faza 2 „Slojevito prikrivanje“: Proces prikrivanja

Kod slojevitog prikrivanja nezakonit novac dijeli se na više transakcija ili raspoređuje preko različitih računa kako bi se prikrila jasna veza s nezakonitom aktivnošću. To istražnim tijelima može otežati utvrđivanje stvarnog procesa pranja novca.

Slojevito prikrivanje iznimno je sofisticirana metoda pranja novca. Pritom se nezakonit novac u više koraka prebacuje preko različitih financijskih institucija ili zemalja. Taj postupak omogućuje osobama koje peru novac da zamagle tragove nezakonitog podrijetla i prikriju pravo podrijetlo novca.

Primjer slojevitog prikrivanja je podjela velikih iznosa novca na manje iznose koji se zatim pojedinačno prebacuju preko različitih računa ili transakcija. Time postaje teže pratiti novčane tokove i otkriti nezakonito podrijetlo novca.

Faza 3 „Integracija“: Unošenje „čistog“ novca u gospodarstvo

Kod integracije „opran“ novac ulaže se u zakonite gospodarske aktivnosti, poput nekretnina ili poduzeća. Ta „čista“ ulaganja služe za legitimiziranje nezakonitog novca, a istovremeno se njima ostvaruje dobit.

Kupnjom nekretnina osobe koje peru novac mogu svoj novac pretvoriti u imovinu koju je teže pratiti nego gotovinu.

Još jedan primjer integracije je osnivanje fiktivnih poduzeća koja se predstavljaju kao da obavljaju legitimno poslovanje. Ta poduzeća mogu djelovati u različitim sektorima, primjerice u nekretninama, ugostiteljstvu ili uslužnom sektoru.

Kada je pranje novca kažnjivo?

Pranju novca u pravilu prethodi neko drugo nezakonito djelo. Čim se nekome može staviti na teret pranje novca, mora se pretpostaviti da postoji osnova koja se, primjerice, temelji na utaji poreza ili prijevari.Kažnjivo nije samo „dovršeno pranje novca“. Pravosuđe razlikuje sljedeće kategorije:

Što se smatra pokušajem pranja novca?

Pokušaj pranja novca nastaje kada netko pokuša unijeti nezakonit novac u legalni financijski sustav, no iz nekog razloga u tome ne uspijeva. Čak i ako pokušaj nije dovršen, on se kazneno progoni. Kazne mogu varirati ovisno o jurisdikciji, no obično su blaže nego za dovršeno pranje novca.

Što se smatra pomaganjem u pranju novca?

Pomaganje u pranju novca odnosi se na pružanje potpore ili sudioništvo u provedbi aktivnosti pranja novca od strane drugih osoba. To bi moglo značiti da je netko na neki način uključen u provedbu transakcija čiji je cilj pranje nezakonito stečenog novca. Kazne za pomaganje u pranju novca u pravilu su također stroge, a sudionici mogu biti kazneno gonjeni.

Što se smatra nepažljivim odnosno nesvjesnim pranjem novca?

Nesvjesno pranje novca nastaje kada netko nesvjesno koristi novac ili ga unosi u legalni financijski sustav, bez znanja o njegovu nezakonitom podrijetlu. U nekim se slučajevima to može koristiti kao strategija obrane radi izbjegavanja kaznenog progona. Ipak, važno je napomenuti da teret dokazivanja često leži na optuženiku, koji mora dokazati da je doista postupao nesvjesno.

Nepažljivo pranje novca odnosi se na slučajeve u kojima netko nije bio dovoljno oprezan ili je zanemario svoju dužnu pažnju kako bi osigurao da je novac s kojim radi zakonit. To može dovesti do kaznenog progona, čak i ako osoba nije namjerno prala novac. Time se naglašava važnost temeljite provjere i nadzora financijskih transakcija radi sprječavanja pranja novca.

Koje kazne se mogu očekivati?

U prošlosti su izricane kazne zatvora od tri do pet godina. U osobito teškim slučajevima i do deset godina. To je utvrđeno u članku 261. Kaznenog zakonika – StGB.

Može li se pranje novca kazniti i novčanom kaznom?

U pravilu se novčane kazne izriču kada je propisana kazna niža od 6 mjeseci zatvora.

Kada zastarijeva pranje novca?

Pranje novca podliježe zastari sukladno članku 78. StGB. Rok zastare za pranje novca iz članka 261. StGB iznosi 5 godina, a u osobito teškim slučajevima pranja novca čak 10 godina.

Što je predikatno kazneno djelo u vezi s pranjem novca?

Mora biti jasno da pranju novca uvijek prethodi predikatno kazneno djelo. Novac ni u kojem slučaju nije mogao biti stečen na zakonit način ako se naknadno pokušava vratiti u gospodarski ciklus.Predikatna kaznena djela mogu varirati. Često se radi o slučajevima poput trgovine drogom, iznude, prostitucije, trgovine oružjem, krijumčarenja, pljačke ili podmićivanja.

Sprječavanje i suzbijanje pranja novca

Sprječavanje i suzbijanje pranja novca zahtijeva suradnju između vlada, financijskih institucija i drugih dionika.

Uloga obveznika prema GwG-u - Upoznaj svog klijenta

Obveznici imaju važnu ulogu u sprječavanju pranja novca. Moraju uspostaviti učinkovite interne sustave kontrole kako bi prepoznali sumnjive transakcije i takve slučajeve prijavili nadležnim tijelima. To uključuje provjeru identiteta klijenata, provjeru transakcija i procjenu rizika klijenata. Taj se postupak naziva Know Your Customer – skraćeno KYC.

Obvezi identifikacije podliježu, među ostalima, banke, osiguravatelji, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, trgovci robom i posrednici u prometu nekretninama.

Tehnološka rješenja za suzbijanje pranja novca

Nove tehnologije poput umjetne inteligencije i strojnog učenja mogu pomoći financijskim institucijama da bolje prepoznaju i spriječe pranje novca. Analizom velikih količina podataka mogu se prepoznati i prijaviti sumnjivi obrasci. Integracija tih tehnologija u postojeće sustave važan je korak prema učinkovitom suzbijanju pranja novca.

Kako Nect pomaže?

Ubrzajte svoje procese usklađenosti jednostavno i pravno sigurno: Upoznajte Nect, provjerenu platformu za odvjetnike, porezne savjetnike, javne bilježnike, revizore i agente za nekretnine. Pošaljite nam upit i osigurajte pristup učinkovitim, sigurnim i praktičnim rješenjima za svoje klijente – iskoristite sada izbor mnogih renomiranih odvjetničkih ureda.

Primjer scenarija - ovdje je riječ o pranju novca

Trgovac drogom prodajom nezakonitih tvari dolazi do 200.000 € u gotovini. Količine gotovine toliko su velike da razmišlja kako taj „prljavi“ novac unijeti na svoj bankovni račun, a da pritom ne izazove pozornost.Iznajmljuje poslovni prostor i otvara restoran brze hrane. Posao ostvaruje gotovo nikakav promet, no poreznoj upravi prijavljuje posao koji dobro posluje s visokim prometom.Promet, međutim, u stvarnosti ne potječe od mnogih kupaca koji kupuju brzu hranu, nego od uplate gotovine trgovca drogom. Sada se novac nalazi na bankovnom računu trgovca drogom. On doduše mora platiti porez, no novac je sada „čist“ i može se koristiti za daljnja ulaganja ili potrošnu robu.

Sumnja na pranje novca - što trebam učiniti?

Kada je prikladno podnijeti prijavu sumnje na pranje novca? Postoji li obveza prijave?

Da, postoji obveza prijave.Prijava sumnje na pranje novca može biti prikladna u sljedećim slučajevima:

Poslovanje intenzivno u gotovini
Neobičan obrazac transakcija
Prikrivanje identiteta
Poslovi se odvijaju putem trećih strana
Poslovni partneri sjede u državama visokog rizika

Gdje prijavljujem sumnju?

Carinska uprava za analizu prijava sumnje angažira Financial Intelligence Unit (FIU). Prijave sumnje mogu se jednostavno podnijeti putem interneta na portalu goAML.

Koje tijelo provjerava, nadzire i suzbija pranje novca?

Savezna agencija za nadzor financijskih usluga (BaFin) odgovorna je za nadzor obveznika prema GwG-u, sustava prevencije i prijava sumnje. Financijske institucije redovito se provjeravaju kako bi se utvrdilo primjenjuju li se ispravno svi važeći propisi i zakoni. Stalnim prilagođavanjem propisa BaFin pooštrava suzbijanje pranja novca.

Što se događa nakon prijave sumnje?

Čim prijava sumnje stigne u Financial Intelligence Unit (FIU), ta jedinica analizira slučaj. Ako doista postoje nepravilnosti, slučaj se predaje tijelima kaznenog progona. Tu počinje represija od strane policije i državnog odvjetništva.

Zakonski propisi protiv pranja novca - Zakon o sprječavanju pranja novca i drugo

Za suzbijanje pranja novca postoje različiti zakonski propisi, i to na međunarodnoj i na nacionalnoj razini.

Međunarodni zakoni i propisi

Međunarodne organizacije poput Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) razvile su međunarodne standarde i preporuke za suzbijanje pranja novca. Ti standardi obuhvaćaju identifikaciju rizičnih područja, prijavu sumnjivih transakcija te suradnju među državama.

Zakon o sprječavanju pranja novca

Zakon o sprječavanju pranja novca pravni je instrument osmišljen kako bi financijske institucije i poduzeća obvezao na provedbu strogih mjera za sprječavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma.

Taj zakon propisuje sveobuhvatne zahtjeve u pogledu identifikacije i praćenja klijenata kako bi se osiguralo da se financijske transakcije ne zloupotrebljavaju u nezakonite svrhe, te obvezuje dotične institucije na prijavu sumnjivih transakcija nadležnim tijelima.

Zakon o sprječavanju pranja novca dio je međunarodnih nastojanja za suzbijanje pranja novca, a njegov je cilj zaštititi integritet financijskog sustava i spriječiti financiranje kriminalnih aktivnosti. Kršenje ovog zakona može imati značajne kaznenopravne i financijske posljedice.

Posljedice pranja novca

Pranje novca ima dalekosežne gospodarske, društvene i političke posljedice.Posljedice pranja novca ne smiju se podcijeniti. One nadilaze financijski aspekt i utječu na društvo na mnoge načine.

Gospodarske posljedice pranja novca

Pranje novca potkopava integritet financijskog sustava i slabi povjerenje u tržište. Nezakonitim prodorom u legalne gospodarske aktivnosti pranje novca može iskriviti cijene i poticati korupciju. To negativno utječe na gospodarski razvoj i međunarodnu suradnju.Gospodarske posljedice pranja novca mogu biti razorne. Ne samo da se cijene mijenjaju zbog iskrivljavanja tržišta, nego se dovodi u pitanje i vjerodostojnost financijskog sustava. Investitori i poduzeća oklijevaju ulagati u zemlje u kojima je pranje novca rašireno, jer strahuju da njihov novac neće biti siguran.Osim toga, pranje novca može dovesti do pogoršanja međunarodne suradnje. Ako se neka zemlja smatra uporištem za pranje novca, druge zemlje mogu ograničiti ili čak potpuno prekinuti poslovne odnose s njom. To može dovesti do pada opsega trgovine i gospodarskih gubitaka.

Društvene i političke posljedice - zašto pranje novca šteti društvu?

Pranje novca omogućuje kriminalnim organizacijama da nastave sa svojim nezakonitim aktivnostima, što izravno utječe na sigurnost i stabilnost društva. Osim toga, pranje novca može utjecati na politički proces financiranjem kandidata i stranaka te korumpiranjem procesa donošenja odluka.Društvene posljedice pranja novca su raznolike. Kriminalne organizacije koje profitiraju od pranja novca mogu dodatno proširiti svoje nezakonite aktivnosti i time ugroziti sigurnost i stabilnost društva. To može dovesti do porasta kriminala, nasilja i nesigurnosti.Osim toga, pranje novca može utjecati na politički proces i potkopati demokraciju. Financiranjem kandidata i stranaka pranje novca može korumpirati proces donošenja odluka i manipulirati političkom voljom stanovništva. To može dovesti do gubitka povjerenja u vladu i slabljenja demokratskih institucija.Stoga je od ključne važnosti suzbijati pranje novca kako bi se smanjile negativne posljedice za gospodarstvo, društvo i politiku. Učinkovitom suradnjom na nacionalnoj i međunarodnoj razini mogu se poduzeti mjere za sprječavanje pranja novca i obnovu integriteta financijskog sustava.