Zakon o pranju novca (GwG) važna je smjernica koju tvrtke u Njemačkoj moraju poštivati. Kako bi se učinkovito borile protiv pranja novca, tvrtke moraju razumjeti GwG i pridržavati se njegovih zahtjeva. U ovom ćemo članku detaljnije razmotriti GwG i raspraviti posljedice nepoštivanja.
Najvažnije ukratko
- Cilj GwG-a je zaštititi integritet financijskog sustava i suzbiti kriminal
- GwG se primjenjuje na sve tvrtke u Njemačkoj koje se bave financijskim transakcijama – bez obzira na veličinu ili djelatnost tvrtke
- Tvrtkama koje krše Zakon o pranju novca prijete visoke novčane kazne
Sadržaj
Zakon o pranju novca jednostavno objašnjen
GwG je uveden za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Njime se utvrđuju pravila i postupci koje tvrtke moraju slijediti kako bi prepoznale i prijavile sumnjive aktivnosti. Cilj GwG-a je zaštititi integritet financijskog sustava i suzbiti kriminal.
Osim toga, GwG definira pranje novca kao proces u kojem se ilegalni prihodi uvode u legalni financijski sustav. Obuhvaća različite metode kao što su prikrivanje podrijetla novca, miješanje legalnih i ilegalnih sredstava te korištenje tvrtki za pranje novca. GwG je od velike važnosti za sve tvrtke u Njemačkoj, bez obzira na njihovu veličinu ili djelatnost.
Kada je GwG uveden u Njemačkoj?
Zakon o pranju novca (GwG) važan je dio njemačkog pravnog sustava i ima dugu povijest. Prvi put je uveden 1993. godine i od tada je nekoliko puta ažuriran kako bi se nosio s promjenjivim prijetnjama pranja novca i financiranja terorizma. GwG se temelji na međunarodnim standardima i smjernicama, posebno na preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF), međunarodne organizacije za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Što je osnova Zakona o pranju novca?
- 1. Direktiva EU-a o pranju novca 1991.
- 2. Direktiva EU-a o pranju novca 2001.
- 3. Direktiva EU-a o pranju novca 2005.
- 4. Direktiva EU-a o pranju novca 2015.
- 5. Direktiva EU-a o pranju novca 2018.
- 6. Direktiva EU-a o pranju novca 2018.
Što se mijenja u Zakonu o pranju novca od 2020.? Što vrijedi 2024.?
- Prošireno područje primjene: Revidirani GwG obuhvaća širi raspon poslova i profesionalnih skupina. To uključuje mjenjačnice kriptovaluta, umjetničke i aukcijske kuće te pružatelje usluga virtualnih valuta. Te tvrtke sada moraju poštivati iste propise o pranju novca kao i tradicionalne financijske institucije.
- Pojačane obveze dužne pažnje: Tvrtke i financijske institucije moraju provoditi pojačane obveze dužne pažnje pri identifikaciji svojih klijenata. To znači da moraju provesti temeljitu provjeru identiteta klijenata (KYC) kako bi osigurale da ne posluju s potencijalno sumnjivim osobama. To je posebno važno kod transakcija iznad 10.000 eura.
- Registar transparentnosti: Njemačka je uvela središnji registar transparentnosti. U tom se registru prikupljaju i javno objavljuju informacije o stvarnim vlasnicima tvrtki. Time bi se trebalo otežati pranje novca, jer stvarni vlasnici tvrtki više ne mogu djelovati u tajnosti.
- Povećane kazne: Kazne za kršenje GwG-a drastično su povećane. Tvrtke i pojedinci koji krše propise mogu biti kažnjeni visokim novčanim kaznama. Te novčane kazne mogu iznositi milijune u slučaju ozbiljnih kršenja, a u najgorem slučaju može se izreći i zatvorska kazna.
Tko je obuhvaćen Zakonom o pranju novca? Obveznici Zakona o pranju novca
Izvadak iz zakona i objašnjenje
GwG se primjenjuje na sve tvrtke u Njemačkoj, bez obzira na njihovu veličinu ili djelatnost. Obuhvaća mnoge različite tvrtke koje se bave financijskim transakcijama. One su obvezne razviti i provesti interne smjernice i postupke za borbu protiv pranja novca.
Zakonom o pranju novca obuhvaćeni su, između ostalog, sljedeći obveznici. Popis svih obveznika možete pogledati u GwG § 2 st. 1.
- Javni bilježnici
- Kreditne institucije
- Financijske institucije
- Financijska poduzeća
- određena osiguravajuća društva
- Odvjetnici
- Porezni savjetnici
- Agenti za nekretnine
- Trgovci robom
Kako Nect pomaže?
Zahtjevi Zakona o pranju novca za tvrtke
GwG igra važnu ulogu u poslovanju jer obvezuje tvrtke na poduzimanje mjera za sprječavanje pranja novca. To uključuje identifikaciju i provjeru klijenata, čuvanje poslovne dokumentacije i prijavljivanje sumnjivih transakcija.
Obveznici prema Zakonu o pranju novca (GwG) u Njemačkoj moraju ispuniti različite zahtjeve u praksi kako bi se učinkovito borili protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Evo nekih od najvažnijih zahtjeva:
- KYC (Know Your Customer) – Identifikacija i provjera klijenata: Obveznici moraju pažljivo provjeravati i nadzirati identitet svojih klijenata. To uključuje prikupljanje identifikacijskih dokumenata, provjeru imena prema sankcijskim listama i identifikaciju stvarnog vlasnika.
- Prijavljivanje sumnjivih transakcija: Ako obveznici sumnjaju da je transakcija ili poslovni odnos povezan s pranjem novca ili financiranjem terorizma, obvezni su to prijaviti nadležnim tijelima. Prijave sumnjivih transakcija mogu se podnijeti putem portala za prijavu Financijsko-obavještajne jedinice (FIU).
- Procjena i upravljanje rizikom: Obveznici moraju provoditi procjene rizika kako bi identificirali rizike pranja novca u svom poslovnom okruženju. Na temelju te procjene trebali bi poduzeti odgovarajuće mjere za minimiziranje tih rizika.
- Čuvanje evidencije: Obveznici moraju čuvati poslovnu dokumentaciju i dokumente o transakcijama određeno vrijeme kako bi ih nadležna tijela mogla pregledati po potrebi.
- Obuka i podizanje svijesti: Zaposlenici obveznika trebali bi se redovito obučavati o sprječavanju i prepoznavanju pranja novca kako bi se osiguralo da razumiju i poštuju propise.
- Interne kontrole i programi usklađenosti: Obveznici bi trebali implementirati interne kontrole i programe usklađenosti kako bi osigurali da ispunjavaju zakonske zahtjeve. To uključuje imenovanje službenika za sprječavanje pranja novca i implementaciju internih postupaka revizije.
- Registar transparentnosti: Čim obveznici surađuju s tvrtkama (pravnim osobama), moraju se izvršiti upiti o poslovnom partneru u registru transparentnosti u vezi sa stvarnim vlasnikom.
Kršenje GwG-a – ove kazne prijete u slučaju nepoštivanja
Poštivanje GwG-a od velike je važnosti, jer kršenja zakona mogu imati ozbiljne posljedice. Tvrtke koje krše GwG mogu biti kažnjene novčanim kaznama, a njihov ugled i vjerodostojnost mogu biti značajno narušeni. Osim toga, tvrtke koje podržavaju pranje novca ili financiranje terorizma mogu biti kazneno gonjene prema čl. 261. Kaznenog zakona.
U slučaju kršenja Zakona o pranju novca (GwG) moguće su sljedeće novčane kazne:
Za jednostavna kršenja, novčana kazna iznosi do 150.000 eura (prema čl. 56. st. 1. rečenica 2. GwG-a ).
Teška, ponovljena ili sustavna kršenja mogu se kazniti novčanim kaznama do 1 milijun eura (prema čl. 56. st. 3. GwG-a ).
U slučajevima kada se radi o obveznicima prema § 2. stavku 1. točkama 1. do 3. i 6. do 9. GwG-a, a radi se o pravnim osobama ili udruženjima osoba, može se izreći viša novčana kazna. Ipak, novčana kazna u takvim slučajevima ne smije prelaziti sljedeće iznose:
- Pet milijuna eura ili
- 10 posto ukupnog prometa koji je pravna osoba ili udruženje osoba ostvarilo u poslovnoj godini koja je prethodila odluci nadležnog tijela
