Analiza rizika prema GwG-u (Zakonu o sprječavanju pranja novca) ima ključnu ulogu u izbjegavanju pogrešaka i osiguravanju učinkovite provedbe usklađenosti sa sprječavanjem pranja novca.
Ovaj članak odnosi se uglavnom na „nefinancijski” sektor.
Najvažnije ukratko
- Značaj analize rizika prema GwG-u: Analiza rizika ključan je aspekt Zakona o sprječavanju pranja novca (GwG), koji putem pristupa temeljenog na riziku podupire prevenciju i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. Ona zahtijeva od poduzeća da uspostave učinkovito upravljanje rizicima koje uzima u obzir poslovne aktivnosti i s njima povezane rizike te da prilagode interne sigurnosne mjere sukladno vlastitoj analizi rizika i nacionalnim analizama rizika.
- Provedba i prilagodba analize rizika: Analiza rizika mora biti individualno prilagođena vrsti i opsegu poslovnih aktivnosti poduzeća. Pritom je potrebno integrirati zakonski definirane faktore rizika te spoznaje iz Nacionalne analize rizika kako bi se omogućila sveobuhvatna procjena i upravljanje potencijalnim rizicima.
- Koraci provedbe i nadzor analize rizika: Provedba analize rizika odvija se u više koraka, počevši od popisa stanja i identifikacije rizika, nakon čega slijedi kategorizacija i ponderiranje rizika. Naposljetku je potrebno na temelju te analize uspostaviti interne sigurnosne mjere te ih redovito provjeravati kako bi se osigurao dinamičan i kontinuiran nadzor poslovnih odnosa.
Sadržaj
Zašto je analiza rizika važna?
Koja je zakonska osnova za analizu rizika?
Provedba analize rizika: korak po korak
Korak 1: Popis stanja
Primjerice, naveli smo nekoliko faktora rizika za potencijalno nizak rizik (Prilog 1) i veći rizik (Prilog 2). U nastavku ćete pronaći sažetak rizika za pojedine sektore prema Nacionalnoj analizi rizika:
Korak 2: Identifikacija rizika
Faktori za potencijalno nizak rizik
- Rizik korisnika
- Javna poduzeća uvrštena na burzi koja podliježu obvezama objavljivanja (na temelju burzovnih pravila ili zakona), čime se osigurava odgovarajuća transparentnost stvarnog vlasnika.
- Javne uprave ili poduzeća.
- Korisnici s prebivalištem u geografskim područjima niskog rizika.
- Rizik proizvoda, usluge, transakcije ili distribucijskog kanala
- Police životnog osiguranja s niskom premijom.
- Police mirovinskog osiguranja bez klauzule o otkupu ili mogućnosti korištenja kao kolaterala za zajmove.
- Mirovinski sustavi i mirovinski planovi koji oduzimaju doprinose od plaće i ne dopuštaju prijenos prava.
- Financijski proizvodi ili usluge usmjereni na „financial inclusion”.
- Proizvodi kod kojih se rizici kontroliraju putem ograničenja ili transparentnosti (npr. određene vrste elektroničkog novca).
- Geografski rizik
- Države članice.
- Treće države s učinkovitim sustavima za sprječavanje, otkrivanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma.
- Treće države s niskom razinom korupcije i drugih kriminalnih aktivnosti.
- Treće države koje učinkovito provode preporuke FATF-a.
Faktori za potencijalno veći rizik
- Visok rizik od pranja novca: Javni bilježnici obično sudjeluju u transakcijama nekretnina, što predstavlja povećani rizik od pranja novca. Njihovo sudjelovanje u osnivanju poduzeća također nosi rizike.
- Uloga javnog dužnosnika: Kao javni dužnosnici, javni bilježnici u svim svojim aktivnostima djeluju u okviru javnog prava, što zahtijeva posebnu pažnju i odgovornost.
- Napetost između zakona i strukovnih pravila: Javni bilježnici moraju poštovati i Savezni zakon o javnim bilježnicima i Zakon o sprječavanju pranja novca, što može dovesti do sukoba.
- Nadzor predsjednika zemaljskih sudova: Nadzor nad javnim bilježnicima ne provodi komora, već predsjednici nadležnih zemaljskih sudova.
- Posebna pozornost na fiducijarne i povjerenička računa: Ti su računi osjetljivi na pranje novca, osobito u vezi s gotovinskim i inozemnim plaćanjima.
Faktori rizika prema GwG-u: Revizori
- Srednji rizik od pranja novca: Revizori imaju dubok uvid u financije i strukture poduzeća, što predstavlja potencijalni rizik za aktivnosti pranja novca.
- Poznavanje stvarnog vlasnika: Njihova sposobnost identificiranja stvarnog ekonomskog korisnika poduzeća istovremeno je prednost i izvor rizika.
- Nadzor Komore revizora: Specifična komora za revizore ima važnu ulogu u nadzoru i kontroli svojih članova.
- Rizik od slamnatih konstrukcija: Osobito u sektoru nekretnina revizori bi trebali obratiti pozornost na rizik takvih konstrukcija.
Faktori rizika prema GwG-u: Odvjetnici
- Visok rizik od pranja novca putem povjereničkih računa: Odvjetnici često upravljaju povjereničkim računima koji se mogu zloupotrijebiti za pranje novca.
- Nadzorna funkcija regionalnih komora: Osim zastupanja interesa, te komore preuzimaju i nadzor nad sprječavanjem pranja novca.
- Rizik od međunarodnih i gotovinskih plaćanja: Transakcije koje se obavljaju u gotovini ili iz rizičnih zemalja zahtijevaju povećanu pozornost.
- Sudjelovanje u transakcijama nekretnina i osnivanju poduzeća: Ova su područja osobito podložna pranju novca.
Faktori rizika prema GwG-u: Porezni savjetnici
- Srednji rizik od pranja novca: Slično kao revizori, porezni savjetnici imaju detaljan uvid u financije poduzeća, što se može zloupotrijebiti.
- Prepoznavanje unutarnjih nepravilnosti u poduzeću: Njihova uloga omogućuje im identificiranje anomalija koje bi mogle ukazivati na pranje novca.
- Nadzorna funkcija strukovnih komora: Porezni savjetnici također podliježu strogom nadzoru i regulaciji od strane svojih komora.
- Značaj stručnog usavršavanja: Kontinuirano usavršavanje potrebno je kako bi se pratile promjene zakona i propisa
Faktori rizika prema GwG-u: Tržište nekretnina
- Visoka ekonomska važnost: Nekretnine su atraktivna ulaganja zbog visokog volumena transakcija i stabilnosti vrijednosti.
- Prikrivanje podrijetla sredstava: Zbog složenosti i pravnih mogućnosti oblikovanja transakcija nekretninama, podrijetlo sredstava može se prikriti.
- Anonimnost kod Share Deals transakcija: Stjecanje nekretnina putem Share Deals transakcija omogućuje prikrivanje identiteta vlasnika iza korporativnih struktura, čime se očuva anonimnost.
- Visoka transparentnost, ali rizici kod stvarnog vlasništva: Unatoč tome što su vlasnički odnosi evidentirani u zemljišnim knjigama, utvrđivanje vlasništva nad imovinom može biti otežano kada se stvarno vlasništvo i formalno vlasništvo razlikuju.
Rizik složenih - Korporativnih struktura: Razgranate mreže poduzeća i korištenje fiducijarnih konstrukcija povećavaju rizik od pranja novca.
- Mehanizmi izbjegavanja: Reformirani zakoni mogli bi dovesti do prelaska s kupnje na najam luksuznih nekretnina radi pranja novca.
- Sve veća važnost agenata za najam: S novim propisom u sklopu Direktive o sprječavanju pranja novca, uloga agenata za najam kod visokih najamnina postaje sve relevantnija.
- Korištenje dražbi: Prisilne dražbe sve se više koriste za stjecanje nekretnina sumnjivim sredstvima.
Kako Nect pomaže?
Korak 3: Kategorizacija rizičnih skupina
Rizici se moraju podijeliti u rizične skupine i ocijeniti prema njihovoj važnosti. Ta se ocjena obično provodi u tri razine: visoka, srednja i niska.
Međutim, moguće je prilagoditi ovu klasifikaciju dodavanjem više kategorija ili svođenjem na manje. Primjerice, kategorija „visoka” obuhvaća rizične slučajeve koji odgovaraju zakonski definiranim visokorizičnim klasama ili koji su vlastitom procjenom ocijenjeni kao visoki. „Srednja” se odnosi na slučajeve koji nisu klasificirani ni kao visoki ni kao niski, a „niska” na situacije s dokazano niskim rizikom.
Za procjenu rizika mogu se koristiti različite metode, uključujući sustave s varijabilnim ili fiksnim ponderiranjem faktora rizika. Nadalje, mogu se utvrditi automatski kriteriji za klasifikaciju korisnika ili sigurnosne mjere. Odstupanja se moraju dokumentirati, pri čemu je potrebno uzeti u obzir i rezultate nacionalnih analiza pranja novca i financiranja terorizma.
Korak 4: Interne sigurnosne mjere
Rezultate identifikacije, kategorizacije i ponderiranja rizika potrebno je primijeniti u okviru pojedinačnih internih sigurnosnih mjera, s obzirom na to da te mjere u načelu moraju proizlaziti iz rezultata analize rizika odnosno biti u skladu s njima.
Kao i općenito u upravljanju rizicima, i pri provedbi pojedinačnih preventivnih mjera u svakom konkretnom slučaju potrebno je postupati tim pažljivije što je veći potencijal rizika.
Poduzete interne sigurnosne mjere potrebno je preispitivati i dalje razvijati uzimajući u obzir rezultate analize rizika.
Korak 5: Redoviti nadzor
Prema obrazloženju zakona uz članak 10. stavak 1. točku 5. GwG-a, potrebno je provoditi kontinuiran dinamičan nadzor poslovnog odnosa, uključujući transakcije koje se u njegovom tijeku provode, te u tom kontekstu usklađivati profile korisnika s njihovim stvarnim transakcijskim ponašanjem.
Dinamičan nadzor pritom znači primjereno uzimanje u obzir spoznaja proizašlih iz tijeka poslovnog odnosa. Svrha je kontinuiranog nadzora utvrditi pokazuje li tekući poslovni odnos, pri provedbi pojedinačnih transakcija, konkretne nepravilnosti ili relevantna odstupanja od dosadašnjeg ponašanja korisnika.
Pokazatelji se moraju definirati individualno za svako poduzeće, pri čemu se kao temelj uzimaju rezultati analize rizika.
