Stvarni vlasnik – na engleskom skraćeno UBO (ultimate beneficial owner) – važna je osoba u poduzeću ili organizaciji. U ovom članku detaljnije ćemo razmotriti definiciju stvarnog vlasnika te objasniti pravnu pozadinu ovog pojma.
Najvažnije ukratko
- Stvarni vlasnik drži više od 25 % glasačkih prava, više od 25 % temeljnog kapitala ili ima usporedivu kontrolu nad društvom.
Od 01.08.2021. za sva obuhvaćena poduzeća i organizacije vrijedi aktivna obveza prijave. - U registru stvarnih vlasnika moraju se evidentirati ime, datum rođenja, državljanstvo i udjeli stvarnih vlasnika.
Sadržaj
Definicija stvarnog vlasnika prema Zakonu o sprječavanju pranja novca
- više od 25 % temeljnog kapitala
- više od 25 % glasačkih prava
- usporediva kontrola kao u točkama a. i b. nad poduzećem
- Pravne osobe – GmbH, UG, e.V., AG, itd.
- Registrirana osobna društva – GbR, OHG, KG itd.
Pravna pozadina i značenje pojma
Koje posebnosti treba uzeti u obzir kod dioničkih društava?
Ako je ugovorna strana dioničko društvo (AG) uvršteno na burzu, pod određenim uvjetima može se odustati od utvrđivanja stvarnih vlasnika.
Čim je ugovorna strana dioničko društvo (AG) koje nije uvršteno na burzu, mora se utvrditi stvarni vlasnik.
Za upis u registar stvarnih vlasnika za društva uvrštena na burzu vrijedi sljedeće:
„Zakon o sprječavanju pranja novca čl. 20. st. 1. rečenica 1. GwG ne sadrži izuzeće za društva koja su uvrštena na organizirano tržište prema čl. 2. st. 11. WpHG navedena su.” – ČPP registra stvarnih vlasnika
Tko nije stvarni vlasnik i zašto?
Što je fiktivni stvarni vlasnik?
Primjer fiktivnog stvarnog vlasnika
Neizravno sudjelovanje: Kada neizravna kontrola pripada stvarnom vlasniku?
- ima pravo u drugom poduzeću imenovati ili opozvati većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela koje određuje financijsku i poslovnu politiku, i istovremeno je član društva (čl. 290. st. 2. br. 2. HGB),
- ima pravo određivati financijsku i poslovnu politiku na temelju ugovora o dominaciji sklobljenog s drugim poduzećem ili na temelju odredbe u statutu drugog poduzeća (čl. 290. st. 2. br. 3. HGB), ili
- s gospodarskog gledišta snosi većinu rizika i koristi poduzeća koje služi za postizanje usko ograničenog i točno definiranog cilja matičnog poduzeća (društvo posebne namjene), usp. čl. 290. st. 2. br. 4. HGB.
Što vrijedi za stvarnog vlasnika GmbH-a?
Gore navedena načela jednako vrijede za stvarnog vlasnika GmbH-a (društva s ograničenom odgovornošću). Ako nekoliko osoba drži udio veći od 25 % svaka, GmbH prema tome ima više stvarnih vlasnika. U slučajevima složenih vlasničkih struktura – govori se i o višestupanjskom sudjelovanju – te povezanosti unutar koncerna, od presudne je važnosti može li fizička osoba koja stoji iza posredničkog društva ostvarivati stvarnu kontrolu na drugoj ili višoj razini.
Primjer višestupanjskog sudjelovanja
Tko je obvezan utvrditi stvarnog vlasnika?
- Odvjetnici
- Porezni savjetnici
- Javni bilježnici
- Banke
- Agenti za nekretnine
- Trgovci robom
- Društva za upravljanje imovinom
- Revizori
- Osiguravatelji
Utvrđivanje / identifikacija stvarnog vlasnika prema Zakonu o sprječavanju pranja novca
Postupak identifikacije
Prvi korak trebao bi biti provjera u registru stvarnih vlasnika. Ondje poduzeća moraju navesti stvarnog vlasnika. Izvadak za dotično poduzeće trebao bi pružiti uvid u stvarne vlasnike druge ugovorne strane.
Ugovorna strana dužna je poduzeću obvezniku prema GwG-u, sukladno čl. 11. st. 6. GwG, staviti na raspolaganje dokumente za identifikaciju stvarnog vlasnika.
Još jedan postupak identifikacije stvarnog vlasnika uključuje provjeru dokumentacije kao što su društveni ugovori, vlasnički dokumenti i izvadci iz registra. Može biti potrebno i pribaviti informacije izravno od uključenih osoba.
Ako nakon temeljite provjere stvarnog vlasnika nije moguća jasna identifikacija, direktor GmbH-a smatra se stvarnim vlasnikom.
U Njemačkoj je identifikacija stvarnog vlasnika propisana Zakonom o sprječavanju pranja novca (GwG). Poduzeća su obvezna utvrditi i dokumentirati identitet stvarnog vlasnika kako bi se spriječilo pranje novca i druge nezakonite aktivnosti.
Koji izazovi i rješenja postoje pri identifikaciji?
Identifikacija stvarnog vlasnika može donijeti određene izazove. Ponekad informacije nisu lako dostupne ili uključene osobe nisu kooperativne. Važno je pronaći rješenja za prevladavanje ovih prepreka. To se može postići, primjerice, suradnjom s nadležnim tijelima ili korištenjem tehnoloških rješenja za analizu i provjeru podataka.
Kako Nect pomaže?
Registar stvarnih vlasnika: Kada moram prijaviti stvarne vlasnike?
Digresija – Što je registar stvarnih vlasnika?
„Novo” uređenje od 01.08.2021. – Aktivna obveza prijave
Do 01.08.2021. upis u registar stvarnih vlasnika nije bio potreban ako su informacije o stvarnim vlasnicima već bile elektronički provjerljive iz dokumenata navedenih u čl. 22. st. 1. Zakona o sprječavanju pranja novca (GwG). To uključuje dokumente iz sudskog registra, registra partnerstava, registra zadruga, registra udruga ili poslovnog registra. U tom se slučaju mogla primijeniti takozvana „fikcija prijave” sukladno čl. 22. st. 2. GwG.
Ovo uređenje o automatskoj prijavi prestalo je vrijediti 01.08.2021. stupanjem na snagu Zakona o registru stvarnih vlasnika i financijskim informacijama (TraFinG).
Od sada i poduzeća i organizacije koje su se prethodno koristile automatskom prijavom moraju odmah zasebno evidentirati i prijaviti svoje stvarne vlasnike u registru stvarnih vlasnika (aktivna obveza prijave).
